ALIMENTACIJA ZA DETE-KAKO JE NAPLATITI?

U ovom tekstu objasnićemo vam šta je alimentacija za dete, postupak za  određivanje alimentacije, koji su kriterijumi za određivanje alimentacije, koliko iznosi visina alimentacije, koliko traje obaveza plaćanja alimentacije, kao i postupak naplate alimentacije u slučajevima kada roditelj ne plaća alimentaciju za dete.

Šta je alimentacija za dete?

Alimentacija predstavlja novčani iznos (retko se određuje na drugi način) koji je roditelj dužan da plaća na ime zakonskog izdržavanja deteta- iznos koji se koristi za troškove života deteta i omogućavanje detetu najmanje onog životnog standarda koji ima roditelj koji daje alimentaciju, kao što je: kupovina hrane, kupovina odeće, školovanje, kupovina lekova, plaćanje ekskurzije i dr.

Pogrešno je tumačenje da alimentacija predstavlja novac koji roditelj, najčešće otac deteta, daje drugom roditelju, najčešće majci, radi zadovoljenja njenih potreba, a ne potreba deteta!

Suština alimentacije jeste da se detetu obezbedi normalan i dostojan život kao i  najmanje onaj životni standard koji ima roditelj koji daje alimentaciju.

Sudski postupak za utvrđivanje visine alimentacije:

Razlikujemo 2 načina pokretanja sudskog postupka:

-postupak koji se pokreće tužbom,

– postupak koji se pokreće sporazumom

U oba slučaja sud donosi presudu koja sadrži  iznos (ili procenat) alimentacije koju je rodutelj dužan da plaća, način na koji se alimentacija plaća (na ruke ili na račun) i rok za plaćanje alimentacije (1. u mesecu, do 15. u mesecu…).

Sudska presuda predstavlja izvršnu ispravu na osnovu koje se pokreće postupak prinudne naplate alimentacije u slučaju da roditelj ne plaća alimentaciju za dete.

Da li se alimentacija može povećati ili smanjiti?

Može, ukoliko se promene okolnosti na strani roditelja koji daje izdržavanje ili deteta poverioca izdržavanja.

Promena visine alimentacije se zahteva podnošenjem tužbe sudu ili sporazumom dužnika i poverioca izdržavanja. 

Koji su kriterijumi za određivanje visine alimentacije?

Visina alimentacije određuje se prema potrebama deteta i mogućnostima roditelja koji je dužan da plaća alimentaciju, pri čemu sud vodi računa o minimalnoj sumi izdržavanja.

1. Potrebe deteta zavise od:

– godina života deteta

– zdravstvenog stanja deteta

– obrazovanja deteta (vrtić, škola, fakultet)

– toga da li dete poseduje imovinu

– drugih okolnosti

2. Mogućnosti roditelja koji daje izdržavanje zavise od:

– visine prihoda koje ostvaruje

– mogućnosti za zaposlenjem i sticanjem zarade

– posedovanja imovine

– njegovih ličnih potreba

– obaveze da izdržava druga lica

– drugih okolnosti

3. Minimalna suma alimentacije za dete

         – predstavlja sumu koju kao naknadu za hranjenike odnosno za lica na porodičnom smeštaju          

           periodično utvrđuje Ministarstvo nadležno za porodičnu zaštitu, u skladu sa zakonom.

• u februaru 2024. godine minimalna alimentacije za dete je iznosila 22.666,00 dinara.

Međutim, u sudskoj praksi ovaj kriterijum se najmanje primenjuje upravo zbog toga što većina roditelja koji daju alimentaciju nisu u mogućnosti da plate navedeni iznos. Dakle, pri određivanju visine alimentacije prioritet su potrebe deteta i mogućnosti roditelja , dok se treći kriterijum primenjuje u izuzetnim slučajevima.

4. Koliko iznosi visina alimentacije? Minimalni i maksimalni iznos alimentacije.

Alimentacija se po pravilu određuje u novcu.

Međutim, može se odrediti i na drugi način ako se poverilac i dužnik izdržavanja sporazumeju o tome.

• Poverilac izdržavanja može po svom izboru zahtevati da visina izdržavanja bude određena u fiksnom mesečnom novčanom iznosu ili u procentu od redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja.

• Ako se visina izdržavanja određuje u procentu od redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja (zarada, naknada zarade, penzija itd.), visina izdržavanja, po pravilu, ne može biti manja od 15% niti veća od 50% redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja umanjenih za poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje.

• Ako je poverilac izdržavanja dete, visina izdržavanja treba da omogući najmanje takav nivo životnog standarda za dete kakav uživa roditelj dužnik izdržavanja.

MINIMALNI IZNOS ALIMENTACIJE:

Kao što smo ranije objasnili, na određivanje visine alimentacije utiču brojni faktori. Porodični zakon ne određuje iznose alimentacije, ali propisuje da se prilikom određivanja visine alimentacije mora voditi računa o minimalnoj sumi izdržavanja – sumi koju kao naknadu za hranjenike odnosno za lica na porodičnom smeštaju periodično utvrđuje ministarstvo nadležno za porodičnu zaštitu.  

Međutim, ovo pravilo ima manju primenu u praksi budući da visina alimentacije najpre zavisi od potreba koje dete ima, kao i mogućnosti roditelja koji daje izdržavanje, te bi u većini slučajeva bilo nepravično odrediti izdržavanje u iznosu koji predstavlja naknadu za hranjenike odnosno za lica na porodičnom smeštaju.

Posebno je važno da znate:

• kada se visina izdržavanja određuje u procentu od redovnih mesečnih primanja roditelja koji daje izdržavanje-tada po pravilu, visina alimentacije ne može biti manja od 15% od redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja umanjenih za poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje.

• roditelji mogu sporazumno odrediti iznos alimentacije, ali je potrebno da sud taj sporazum prihvati.

Primer: Roditelj koji daje alimentaciju ne poseduje imovinu i ostvaruje minimalnu zaradu , dete ima 3 godine, živi sa majkom u njenom stanu, majka je zaposlena  i ostvaruje zaradu u iznosu od 90.000,00 dinara, dete ide u državni vrtiću- u ovom slučaju sud verovatno neće utvrditi visinu alimentacije  u iznosu od  22.666,00 dinara (naknada za hranjenike iz februara 2024.) jer bi to bilo nepravično za roditelja koji daje alimentaciju.

MAKSIMALNA VISINA ALIMENTACIJE:

Takođe, zakon ne reguliše ni maksimalnu visinu alimentacije.

Međutim, u ovom slučaju postoje izuzeci i to:

– u slučaju kad je visina alimentacija određena u procentu od redovnih mesečnih primanja roditelja koji daje izdržavanje-tada visina alimentacije ne može biti veća od 50% redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja umanjenih za poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje.

– kada je visina alimentacije određena sporazumom roditelja, a sud taj sporazum prihvati

5. Koliko traje obaveza plaćanja alimentacije za dete?

Obaveza plaćanja alimentacije za dete traje do punoletstva deteta. Međutim, ova obaveza se produžava i nakon punoletstva deteta u sledećim slučajevima:

• Kada se dete nalazi na redovnom školovanju i traje do 26. godine deteta
• U slučaju kada je punoletno dete nesposobno za rad ili nema dovoljno sredstava za izdržavanje, sve dok traje takvo stanje

Zakon uvodi i jedno ograničenje: Punoletno dete nema pravo na izdržavanje ukoliko bi to predstavljalo očiglednu nepravdu za roditelja koji je obavezan da ga izdržava.

6.Kako naplatiti alimentaciju za dete?

Alimentacija se naplaćuje podnošenjem predloga za izvršenje sudu na osnovu presude kojom je utvrđena obaveza plaćanja alimentacije,

Nakon što sud usvoji predlog za određivanje izvršenja i donese predlog za izvršenje, dalje radnje prinudnog izvršenja sprovodi javni izvršitelj.

Pored toga, nedavanje alimentacije predstavlja krivično delo koje je regulisano čl. 195 Krivičnog zakonika i za koje se može izreći novčana kazna ili kazna zatvora, osim u slučaju kada davalac izdržavanja nije davao izdržavanje iz opravdanih razloga.

7. Kako naplatiti alimentaciju za dete od roditelja koji se nalazi u inostranstvu?

U slučaju kada se roditelj koji je dužan da daje alimentaciju za dete nalazi u inostranstvu, alimentacija se može naplatiti iz njegove imovine koju poseduje u Srbiji.

Međutim, često se dešava da roditelj koji daje alimentaciju boravi i radi u drugoj državi i nema imovinu u Republici Srbiji. Tada postupak prinudne naplate alimentacije postaje složeniji.

U takvim situacijama najpre se proverava da li Srbija ima ima potpisane međunarodne ugovore o pravnoj pomoći sa zemljom u kojoj se nalazi roditelj koji je dužan da daje alimentaciju za dete, kao i postupak priznanja i izvršavanja odluka.

Najznačajnije međunarodne konvencije koje regulišu ove pitanje i koje je Republika Srbija ratifikovala su:

• Konvencija o ostvarivanju alimentacionih zahteva u inostranstvu iz 1956. Godine-tzv. „Njujorška konvencija“,
• Konvencija o međunarodnom ostvarivanju izdržavanja dece I drugih članova porodice iz 2007. godine- tzv. “Haška konvencija”
• Haški protokol o pravu merodavnom za obaveze izdržavanja iz 2007.. godine

ZAKLJUČAK:

Budući da je izvršni postupak strogo formalan postupak, savet je uvek da angažujete advokata, koji će na stručan način zaštiti Vaše pravne interese i inicirati postupak prinudne naplate alimentacije.

Postupak prinudne naplate alimentacije za dete se prema Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad advokata uvek može voditi tako da ne snosite nikakve troškove prema advokatu, a da advokat na kraju postupka naplati troškove u vidu dogovorenog procenta od naplaćene sume u izvršnom postupku, tako da se postupak prinudne naplate alimentacije za dete može sprovesti bez bilo kakvih plaćanja i uz maksimalnu zaštitu interesa klijenta.

AUTOR TEKSTA: