UGOVOR O RADU
-ugovor o radu na neodređeno vreme i ugovor o radu na određeno vreme-
Šta je ugovor o radu ?
Ugovor o radu je ugovor kojim se zasniva radni odnos između zaposlenog i poslodavca, i koji sadrži prava i obaveze zaposlenog i poslodavca.
Ugovor o radu se zaključuje u pisanom obliku, pre stupanja zaposlenog na rad. Zaključuju ga zaposleni i poslodavac (direktor ili drugo lice koje je od strane direktora ovlašćeno za to), a ugovor se smatra zaključenim kad ga potpišu oba lica.
Ugovor o radu zaključuje se u najmanje tri primerka od kojih se jedan obavezno predaje zaposlenom, a dva zadržava poslodavac.
Ugovor o radu na neodređeno vreme
Kada se ugovorom o radu zasniva radni odnos na neodređeno vreme (za stalno), radni odnos počinje od dana određenog u ugovoru o radu (dan stupanja na rad) i traje neodređeno vreme.
Radni odnos na neodređeno vreme okončava se, ne istekom roka, već eventualno u slučaju:
- Prestanka postojanja poslodavca,
- Smrti zaposlenog,
- Otkaza ugovora o radu,
- Odlaska zaposlenog u penziju;
Šta se dešava u slučajevima kada zaposleni stupi na rad bez zaključenog ugovora o radu?
Tada će se primeniti čl. 32 Zakona o radu koja glasi: “Ako poslodavac sa zaposlenim ne zaključi ugovor o radu u skladu sa stavom 1. ovog člana, smatra se da je zaposleni zasnovao radni odnos na neodređeno vreme danom stupanja na rad.”
Međutim, ova zakonska odredba se neće primeniti automatski već zaposleni u ovakvoj situaciji ima na raspolaganju 2 mogućnosti:
- obraćanje Inspekciji rada (u praksi će utvrditi nepravilnost i naložiti poslodavcu da u određenom roku sa zaposlenim zaključi ugovor o radu),
- podnošenje tužbe za utvrđivanja postojanja radnog odnosa nadležnom sudu (presudom će se utvrditi da je zaposleni zasnovao radni odnos na neodređeno vreme, kao i uplata doprinosa za obavezno socijalno osiguranje);
Naša advokatska kancelarija ima bogato iskustvo u oblasti radnih odnosa, i pruža mogućnost zaposlenima da ih u statusnim radnim sporovima zastupa bez naknade I uz naplatu troškova od druge strane nakon pravnosnažnog okončanja sudskog postupka.
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VREME
Ugovor o radu može da se zaključi na određeno vreme, za zasnivanje radnog odnosa čije je trajanje unapred određeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom ili izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, za vreme trajanja tih potreba.
Kod zasnivanja radnog odnosa na određeno vreme unapred je određeno trajanje tog radnog odnosa.
Koliko traje radni odnos na određeno vreme?
Poslodavac može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno vreme sa istim zaposlenim za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može biti duži od 24 meseca.
Nema uticaja to da li je u pitanju jedan ugovor na određeno vreme od 24 meseca ili npr. tri ugovora od po osam meseci, kao ni da li je postojala vremenska pauza između tih ugovora, kao ni da li je zaposleni radio na jednom radnom mestu, ili je radna mesta menjao prilikom zaključenja novog ugovora na određeno, i dalje važi ograničenje od 24 meseca.
Što se tiče prekida u radu, kao što smo rekli, nebitno je da li ga je bilo ili nije – i dalje važi ograničenje od 24 meseca. Međutim, razlikuje se sledeće:
Kada je u pitanju period kraći od 30 dana kada taj zaposleni nije radio, period dok je trajao prekid uračunava se u trajanje rada koje je ograničeno na 24 meseca. Prekid duži od 30 dana smatra se prekidom u radu i taj period se ne uračunava u ukupno trajanje rada koje je ograničeno na 24 meseca, već se sabiraju period pre prekida i period posle prekida, koji ukupno ne smeju preći 24 meseca.
Obaveza postojanja razloga za rad na određeno
Ugovor o radu na određeno vreme može da se zaključi samo ukoliko postoje određeni objektivni razlozi zbog kojih taj radni odnos traje ograničeno vreme.
Ti objektivni razlozi moraju biti opravdani (alternativno):
- određenim rokom;
- izvršenjem određenog posla;
- nastupanjem određenog događaja.
Npr. određeno lice se može zaposliti na određeno vreme usled privremenog povećanja obima posla.
Da li radni odnos na određeno vreme može trajati duže od 24 meseca?
Može, Zakon o radu propisuje slučajeve u kojima je to dozvoljeno i to:
1) ako je to potrebno zbog zamene privremeno odsutnog zaposlenog, do njegovog povratka;
2) za rad na projektu čije je vreme unapred određeno, najduže do završetka projekta;
3) sa stranim državljaninom, na osnovu dozvole za rad u skladu sa zakonom, najduže do isteka roka na koji je izdata dozvola;
4) kod novoosnovanog poslodavca u prvoj godini od osnivanja, najduže u trajanju od 36 meseci;
5) sa nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju nedostaje do pet godina do starosne penzije;
6) kod ugovora o radu s direktorom – do isteka roka na koji je izabran direktor, tj. do njegovog razrešenja.
Poslodavac može sa istim zaposlenim da zaključi novi ugovor o radu na određeno vreme po isteku roka iz slučajeva 1), 2) i 3). Taj novi ugovor na određeno može biti ili „klasičan” ugovor na određeno sa ograničenjem od 24 meseca ili ugovor na određeno u nekim od slučajeva koji su izuzetak.
Prestanak radnog odnosa na određeno vreme
Nakon isteka roka na koji je zaključen ugovor o radu na određeno, radni odnos prestaje po samom zakonu, poslodavac donosi rešenje kojim utvrđuje da je zaposlenom prestao radni odnos zbog isteka roka na koji je zaključen ugovor o radu. Ovo rešenje je deklaratornog karaktera, njime se samo konstatuje ono što je nastupilo po samom zakonu.
Šta se dešava u slučaju da nakon isteka perioda na koji je zaključen ugovor o radu na određeno zaposleni i dalje nastavi da radi?
Ukoliko zaposleni ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku vremena za koje je ugovor zaključen, smatra se da je radni odnos zasnovan na neodređeno vreme. Isto važi i ukoliko je zaposleni nastavio da radi najmanje pet radnih dana nakon isteka zakonskog perioda od 24 meseca u kojem može raditi na određeno vreme.
U navedenoj situaciji zaposleni može od suda tražiti da donese presudu kojom se utvrđuje da je zaposleni kod tog poslodavca sada u radnom odnosu na neodređeno vreme.
Naše usluge:
– pravno savetovanje fizičkih I pravnih lica
– podnošenje tužbe nadležnom sudu
– zastupanje u radnom sporu;
AUTOR TEKSTA:
